INTERVJU DEJVIDA MARGASONA, IZVRŠNOG DIREKTORA ADRIATIC MARINASA
Novo remontno brodogradilište za super i mega jahte konzorcijuma renomirane holandske brodograđevinske kompanije Damen i Porto Montenegra u Bijeloj, prve usluge klijentima moglo bi početi da pruža već krajem godine.
U prve tri godine poslovanja nove firme koja se još vodi pod radnim imenom Montenegro Yacht Services (MYS), biće uloženo preko 20 miliona eura, a Bijela će ukoliko se sve realizuje po planu, postati kredibilna i konkurentna alternativa do sada renomiranim servisnim centrima i remontnim brodogradilištima za jahte u Francuskoj, Španiji i na zapadnoj obali Italije.
Vlada i konzorijum Damen-PM pred kraj prošle godine konačno su potpisali koncesioni ugovor na 30 godina za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela.
Holanđani i PM su dobili u zakup 198.294 kvadrata zemljišta i 281.077 kvadrata akvatorijuma.
Za to će MYS plaćati godišnju fiksnu koncesionu naknadu od 123.303 eura i varijabilnu naknadu u visini od 5% EBITDA (prihoda umanjenog za rashod bez troškova amortizacije) do 5 miliona, odnosno 3% za EBITDA nove firme koja prelazi 5 miliona eura.
Plan je da u prvoj godini rada novo brodogradilište remontuje 14 super jahti (brodova dužih od 25 metara), dok će u petoj godini poslovanja broj remontovanih jahti biti 109.
Sa 35 radnika u prvoj godini rada, MYS će narasti na između 300 i 400 zaposlenih u petoj godini postojanja, a nekadašnje brodogradilište za teretne brodove u Bijeloj, biće pretvoreno u sofisticirani tehnološki centar po mjeri sličnih specijalizovanih brodogradilišta za remont jahti u sjevernoj Evropi, sposoban da pruži sve vrste najkompleksnijih remontnih i radova na konverziji super i mega jahti dužine između 25 i 125 metara.
Ugovoreni preduslov za početak rada MYS koji je već kupio oko 2,65 miliona eura vrijedne objekte i opremu bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB), jeste da francuska kompanija Vlago koju je angažovala Vlada do marta 2020. završi ekološku remedijaciju tog prostora, koja podrazumijeva uklanjanje oko 150 hiljada tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele.
 |
| Boka Bay |
„Koncesioni ugovor nam daje pravo da ako postoji mogućnost, MYS i prije završetka remedijacije, može početi da radi. Stoga namjeravamo da počnemo organizaciju cijelog sistema, zapošljavanje prvih radnika i pripremu da već pred kraj ove godine, u Bijeloj počnemo pružati određene vrste usluga remonta koje se mogu sprovesti na brodovima na vezu, bez da se oni za to podižu iz mora. Dakle, razmišljamo da se već do kraja godine radi na većim jahtama koje bi bile vezane uz glavni gat brodogradilišta sa njegove zapadne strane, na dijelu gdje su bili plutajući dokovi JBB. Plan je da se istovremeno ponude i usluge vađenja iz mora i servis manjih jahti koje se mogu dići na obalu mobilnim dizalicama. Sve, ipak, zavisi od mogućnosti da i u tome, klijentima pružimo najveći mogući nivo kvaliteta jer je dobra reputacija i njeno očuvanje, ključno za Damen", kazao je Margason.
Kada se može očekivati dolazak novog plutajućeg doka?
Dok će u Bijelu stići u prvoj polovini naredne godine. Riječ je o potpuno novom plutajućem doku koji će sagraditi Damen i za koji se privodi kraju projektivanje i počela je i kupovina materijala za gradnju. Naime, budući da će MYS funkcionisati na način da jahta koja se iz mora digne na dok radi remonta sa doka bude potom specijalnim transporterima na točkovima prebačena na operativnu obalu ili do radionica. Novi plutajući dok mora imati vrlo sofisticiran sistem za balastiranje koji će održavati njegovu i stabilnost dignute jahte u osjetljivim momentima promjene opterećenja i stabiliteta dok se jahta „prevlači“ sa doka na obalu i obrnuto. Takav. tzv. load out recovery dok, trenutno postoji samo jedan u svijetu i nalazi se u Kataru. Uz to, naš dok će imati i interne tanove za sakupljanje vode i materijala sa podvodnog dijela dignutih jahti, kada se one budu prale vodom pod visokim opritiskom, radi uklanjanja obraštanja od algi i školjki, a kako bi se sve te materije zadržale na doku i ne dospjele u more, već se sa njima postupalo na pravi način u skladu sa strogim ekološkim standardima koje će primjenjivati MYS. Već smo isplanirali i poziciju na kojoj plutajući dok možemo privremeno smjestiti i koristiti, dok se ne završi remedijacija prostora brodogradilišta. U međuvremenu će biti obavljeni neophodni građevinski radovi za postavljenje doka na njegovu trajnu poziciju, te ojačavanje operativne obale i platoa unutar brodogradilišta da oni mogu izdržati velika opterećenja „šetanja“ po njima na transporteru, brodove teške više stotina tona. Novi dok će biti kapaciteta dizanja 3 hiljade tona i biće modularne konstrukcije, što znači da će po potrebi biti naknadno produžen jednostavnim dodavanjem novih sekcija, pa će tako moći da se produži do ukupne dužine od 150 metara, i poveća mu se moć dizanja na 7.000 tona. Kasnije će kapaciteti brodogradilišta biti upotpunjeni i gradnjom novog travel lifta. U biznis planu stoji da će se MYS koncentrisati na remont jahti od čelika i aluminijuma, dužine preko 30 metara.
Da li to znači da potpuno eliminišete mogućnost da radite remont manjih jahti od kompozitnih materijala i drva i sebe uskraćujete za dobar dio tržišta jer upravo takve jahte sada brojem preovlađuju u Crnoj Gori?
Jahte dužine ispod 30 metara nisu naše glavno ciljno tržište za budući razvoj MYS-a. Nismo međutim, isključili mogućnost remonta manjih stakloplastičnih ili drvenih brodova jer to mogu raditi specijalisti-podizvođači u trenucima kada imamo slobodnih kapaciteta. Sve je više velikih jahti od stakloplastike, dugih čak i do 40 metara, koje se grade u svijetu, pa nema razloga zašto ne bi radili i na takvim ili brodovima drvene konstrukcije. Ipak, na kraju krajeva, to nije veliko tržište i generator zarade, pa će ekonomska osnova i glavnina posla MYS, biti veće jahte od čelika i aluminijuma. Kao glavni izvor posla, makar u početku, računamo na jahte koje borave u Porto Montenegru, ali i drugim marinama u Crnoj Gori jer se marine grade i u Luštici Bay i Portonovom. Uz to, imajući i u vidu i konkurenciju u zapadnom Mediteranu i jadranskoj obali Italije, te broj mega i super jahti koje trenutno plove Mediteranom, računamo i na oko 375 većih jahti iz cijelog Mediterana kao potencijalne klijente MYS-a.
Samo Amelsovih super jahti u Mediteranu je sada oko 50, a budući da su oni brend Damena, logično je očekivati da će koristiti usluge servisa u garantnom roku ili održavanja i remonta u vangarantnom periodu, u jedinom Damenovom brodogradilištu u regionu - ovom u Bijeloj. Mi ćemo biti remontni hab za Amelsove jahte na Mediteranu.
U biznis planu navodite da MYS treba da bude kredibilna alternativa uslugama ICOMIA grupe za remont superjahti iz zapadnog Mediterana, ali i mnogo bližoj i „opasnijoj“ konkurenciji na jadrankoj obali Italije poput ISA u Ankoni. Kako to namjeravate da postignete?
Sa konkurencijom ćemo se boriti kvalitetom, poštovanjem rokova i raspoloživog budžeta, te dobrim cijenama i naravno, renomeom koji Damen uživa širom svijeta. Sa inženjerijsko-tehnološkog aspekta MYS se zapravo ne nosi sa remontnim brodogradilištima za jahte u zapadnom Mediteranu, već sa onima u sjevernoj Evrpopi – Holandiji i Njemačkoj koji su svjetski lideri u tom domenu. Cilj nam je da preko MYS, na Mediteran donesemo sjevernoevropska mjerila kvaliteta u ovoj djelatnosti, a sa partnerom kao što je Damen, to definitivno možemo postići.
Njihova brodogradilišta su po cijelom svijetu, a uspjeli su da stvore odgovarajuću radnu etiku i odnos prema poslu, čak i u zemljama gdje toga nije puno bilo poput Vijetnama ili Rumunije. Sto posto sam siguran da će Damen isto uspjeti da uradi i ovdje u Crnoj Gori jer jednostavno ne dolazi u obzir da Damen upravlja brodogradilištem ili pogonom koji ne pruža usluge po najvišim standardima i najvećem nivou kvaliteta.
Iako se ljudi ovdje šale, uključujući tu i vašeg premijera, sa navodnom ljenošću Crnogoraca kao radnika, moja iskustva su sasvim drugačija - ja sam lično vidio da kada im date prave mogućnosti, ovdašnji ljudi su vrlo vrijedni i zadovoljni što mogu da se iskažu u pravoj prilici. Ne vidim razloga zašto to ne bi bilo i na ovom projektu, tim prije što ljudi koji rade u tehnici i brodogradilišnoj industriji generalno, imaju drugačiju psihologiju i pristup poslu, posebno ako dolaze iz domena industrije koja je radila za vojne potrebe, kao što je to često slučaj na prostoru bivše Jugoslavije. Nivo discipline i radne etike kod takvih firmi je takav da ga često ne možete naći u klasičnim civilnim firmama, a ovdje srećom, još imamo dosta takvih ljudi koji su nekada radili za recimo, Arsenal u Tivtu.
Oni i radnici bivšeg brodogradilišta Bijela uz globalne programe obuke po brodogradilištima širom svijeta, a koje će im ponuditi Damen i njegovi kooperanti, sigurno će biti u stanju da zadovolje potrebe i zahtjeve MYS-a.
Glavna i najčešće spominjana tema koju čujem kada razgovaram sa partnerima iz Damena o MYS-u, je obuka i trening osoblja, a siguran sam da ćemo u tome uspjeti kako sa ljudima koji su još ovdje i imaju te vještine, što sa ljudima iz Crne Gore - iz Arsenala ili JBB koji su otišli da rade u inostranstvo od Singapura, Dubaija, do Sjeverne Evrope i koji će željeti da se vrate i rade taj posao u svojoj zemlji. Za početak oni će naravno, raditi uz jedan broj stranih stručnjaka koje će dovesti Damen, ali kako bude rastao nivo osposobljenosti domaćih inženjera i majstora, taj će se odnos polako mijenjati u korist domicilne radne snage.
Bili bi oduševljeni da brinu o brodu “Jadran”
Hoće li novo brodogradilište osim za jahte, biti na raspolaganju za bilo kakvu drugu vrstu plovila - možda za remont brodova Mornarice VCG ili plovila Vladinih institucija u Crnoj Gori?
Siguran sam da će MYS biti oduševljeno mogućnošću da recimo, dokuje ili remontuje školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ jer je ljepota i značaj tog broda istovremeno i odlična tačka u referentnoj listi svakog brodoremontera. Zato bi uvijek našli mjesta i vremena i entuzijazma da uradimo remont „Jadrana“. Ipak, od samog početka rada na ovom projektu zauzeli smo stav da MYS neće biti „hibridno“ brodogradilište koje će remontovati teretne, ratne ili bilo kakve druge brodove, osim jahti. Ono će biti isključivo brodogradilište za remont i konverziju jahti jer samo tako možemo garantovati najveći nivo kvaliteta naših usluga za vlasnike jahti.
Glavna vrijednost novog projekta je u renomeu Damena
Na koji način računate da će Damen i njegovi postojeći kooperanti širom svijeta uticati na razvoj i sposobnosti novog brodogradilišta u Bijeloj?
Smatramo da je glavna vrijednost novog projekta u Bijeloj u renomeu i kvalitetu koji u svjetskim okvirima nosi ime Damen. Njihove globalno prepoznate vještine u domenu kontrukcije, gradnje i remonta svih vrsta brodova, a posebno mega i super jahti kroz njihov brend Amels koji je jedan od tri najjača u domenu jahtinga u svijetu, čine da dolazak Damena u Bijelu bude ne samo odlična vijest za Porto Montenegro, nego i Crnu Goru u cjelini. To naime, otvara čitav jedan novi niz mogućnosti za napredak i razvoj crnogorske ekonomije, revitalizaciju djelatnosti brodoremonta koja u Boki ima veliku tradiciju, ali i širenje klastera crnogorskih firmi koje bi sutra, ako zadovolje izuzetno stroge uslove kvaliteta, cijene i ročnosti koje traži Damen, mogle svojim proizvodima i uslugama da se uključe u lanac kooperanata MYS-a. Želimo da ljudi ubuduće o Jadranu govore kao o novoj Rivijeri (Azurnoj obali u Francuskoj i dijelu Tirenske obale Italije-prim.aut.) kao do sada glavnoj tački jahtinga. Stvari se u toj industriji već polako sa zapadnog Mediterana prebacuju istočno, a Crna Gora i Hrvatska prije svih, postaju sve zanimljivije i poznatije kao destinacije za smještaj jahti, odnosno krstarenje. Mi smo sa partnerima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore već pokrenuli Jadransku Jahting Asocijaciju AYA sa ciljem da kroz bolju povezanost istaknutih kompanija, unaprijedimo jahting uslugu u regionu, zajednički djelujemo, podržavamo partnerske kompanije i postanemo lobistička snaga na Mediteranu. Nema razloga da Jadran u neko dogledno vrijeme u pogledu jahtinga, ne postane jednak Rivijeri. U tome je vrlo važan korak i povećanje globalne svijesti o tehničkim mogućnostima jadranske regije u domenu remonta mega i super jahti, kroz dolazak Damena u ovaj region, preko projekta u Bijeloj.
Dobrodošli su svi koji žele kvalitetno da rade
Može li i kako MYS šire doprinijeti napretku crnogorske ekonomije i razvoju sposobnosti domaće, sada skoro i nepostojeće industrije?
Brodogradilište će voditi Damen i oni su ti koji će procjenjivati što i kako je najbolje uraditi da ta firma zadovolji osnovne i ključne kriterijume po kojima Damen operiše - visok kvalitet, fer cijene i dobro planiranje, odnosno strogo ispunjavanje zadatih rokova. Cilj i nama i njima je da, kada novo brodogradilište bude otvoreno, ono pruža apsolutno najkvalitetnije usluge remonta jahti u cijelom jadranskom regionu. Oko toga nikako ne smije biti kompromisa ni na kratke staze, jer bi to moglo nanijeti nepopravljivu dugoročnu štetu cijelom poduhvatu. Nesumnjivo je da će novo brodogradilište željeti da sarađuje sa lokalnim podizvođačima i dobavljačima gdje god je to moguće jer je to jednostavnije i jeftinije, ali je na lokalnim ponuđačima i provajderima usluga da svoju ponudu, materijale i usluge dovedu do traženog nivoa kvaliteta, da bi mogli raditi sa Damenom. Svi koji to budu mogli da urade, dobrodošli su.
Izvor: Autor Siniša Luković, 16. Januar 2019., Vijesti
