Invazivne vrste algi - Caulerpa taxifolia i Caulerpa recemosa

U Sredozemnom moru, veliki problem predstavljaju invazivne tropske vrste algi iz roda Caulerpa, u prvom redu Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa. Navedene alge, dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem u more, donešene balastnim vodama, pričvršćene za trupove brodova ili sidro, ribarskim mrežama, važe za jednu od najvećih opasnosti za bioraznolikost mora.

Caulerpe su morske zelene alge, poznate kao najveći jednostanični organizmi koji mogu da narastu i do nekoliko metara. Građene su od stabalca, listića i korjenčića, a u zavisnosti od vrste alge različitog su oblika. Ono što je karakteristično za ove alge jeste brza regeneracija, jer ukoliko dođe do oštećenja, vrlo lako dolazi do brzog stvaranja citoplazmatskog čepa koji zatvara ranu. Zbog rapidnog rasta i odsutnosti prirodnog neprijatelja u ovim područjima, ove alge predstavljaju značajnu prijetnju morskom ekosistemu Mediterana.

Caulerpa taxifolia 

Caulerpa taxifolia

Poznata kao ''Tumor mora'', Caulerpa taxifolia je florescentno zelena makroalga, građena od puzajućeg stabalca i listića dužine od 5 do 65cm. Jedna je od 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta. Prvi put je primijećena u Sredozemnom moru 1984. godine, a pretpostavlja se da je dospjela slučajnim ispuštanjem iz akvarijuma Oceanografskog muzeja u Monaku. Alga Caulerpa taxifolia se najčešće prenosi na sidrima brodova ili ribarskim mrežama. Zahvaljujući mogućnosti brzog prilagođavanja na različite ekološke uslove, ova alga ima sposobnost razvijanja i opstanka na svim tipovima dna: pjeskovitom, stjenovitom i muljevitom dnu. Najdrastičnije promjene se dogode ukoliko se nastane na stjenovitom dnu jer se u tom slučaju autohtone vrste potpuno povuku.

Caulerpa racemosa 

Caulerpa recemosa

Tamnozelena alga Caulerpa racemosa, građena je poput svih algi iz roda Caulerpa, prepoznatljiva po  stabalcu sa listićima na kojima su sitne kuglaste izrasline. Dospjela je iz Crvenog mora u Sredozemlje gdje se iznenađujuće brzo proširila. U odnosu na algu Caulerpa taxifolia koja se prenosi isključivo sidrima i ribarskim mrežama, ova alga ima dodatni učinkovitiji način širenja. Njen glavni mehanizam širenja je uz pomoć talasa i snažnih morskih struja, pa je relativno moguće predvidjeti globalni smjer širenja alge. Caulerpa racemosa u vodu ispušta određene materije koje imaju negativan uticaj na biodiverzitet. Podjednako dobro razvija gustu mrežu isprepletanih stabalaca na kamenitom, pjeskovitom i muljevitom dnu, a najgušća naselja su na zahvaćenom stjenovitom dnu.

Širenje algi na velike udaljenosti najčešće je posljedica prenosa ljudskim djelovanjem. Uklanjanje invazivnih vrsta algi osjetljiv je posao koji obavljaju za to obučeni ronioci, obzirom da nestručno uklanjanje može da dovede do širenja algi i još veće štete. Najčešće metode uklanjanja i saniranja područja zahvaćenih ovim invazivnim vrstama su ručno skupljanje talusa, podvodnim sisaljkama, prekrivanje crnim plastičnim folijama. Kako je za razmnožavanje potreban mali dio alge, nijedna od ovih metoda uklanjanja nije konačna. Ipak, najdjelotvornija metoda je prekrivanje crnom plastičnom folijom koja sprečava prodor svjetlosti do alge i tako izaziva njeno uginuće.

Ono što je najveći problem kod uklanjanja ovih invazivnih vrsta algi jeste nedostatak prirodnih neprijatelja. Jedini zabilježen prirodni neprijatelj ovih vrsta jesu sredozemni puževi Oxynoe olivacea i Lobiger serradifalci, koji se hrane ovim algama. Međutim, ovi puževi nemaju brojnu populaciju, pa samim tim ne mogu značajno ni uticati na sprječavanje širenja ovih algi Sredozemnim morem. 

Nepravilno sidrenje, ispuštanje balastnih voda, bacanje smeća, buka, gliseri i razne ljudske aktivnosti vrlo su štetni za prirodnu okolinu. Potrebno je da svaki pojedinac preuzme odgovornost za svoje postupke kako bi se spriječilo trajno oštećenje. Neke od mjera predostrožnosti su:

• Kod sidrenja koristite tehnike i materijale koji smanjuju negativan utjicaj;

• Opremite plovilo sistemom za zadržavanje balastnih voda;

• Poštujte propise o ribolovu;

• Otpad odlažite u lukama, a ne u more. 

Praćenje razvoja algi i kontrola uticaja na autohtone vrste i ekosistem u cjelini, trebalo bi da bude glavni zadatak moderne ekologije i akvakulture. Potrebno je podići svijest pojedinca, raditi na međunarodnoj saradnji i uložiti više napora kako bi se pronašlo konkretno rješenje za ovaj problem.

Čarter izazovi u 2018

Na samom početku nove sezone bukinga za ljeto 2018. godine Grčka je uvela novi zakon koji radikalno ograničava broj jahti koje će moći da obavljaju čarter djelatnost u njenim vodama.

U većini Evropskih zemalja (Crna Gora je jedna od njih) komercijalne jahte mogu da obavljaju svoju djelatnost ukoliko plate porez na dotatu vrijednost te zemlje. Grčka od početka ove godine zahtijeva da komercijalne jahte imaju Grčku čarter licencu kada obavljaju djelatnost u Grčkim vodama. Da bi dobili ovu licencu od čarter kompanije se traži da otvori kancelariju u Grčkoj, da ima direktora i otvoren račun za plaćanje poreza na dodatu vrijednost. Iskustvo kompanija koje su ovo odradile govori da je to dugotrajan i mučan proces koji može trajati i do godinu dana (Izvor: superyachtinvestor.com).

Dodatno, komercijalnim jahtama koje nisu registrovane u zemljama Evropske unije je potpuno onemogućeno da dobiju licencu, što znači da u Grčkoj ne mogu poslovati legalno. Do kraja 2017. ove jahte su mogle da ukrcaju ili iskrcaju putnike u Atini, to im je sad onemogućeno, i one će moći samo da prolaze kroz Grčku, bez toga da njihovi klijenti imaju kontakt sa Grčkom obalom. Ovo je značajan udar na čarter industriju, obzirom da dvije trećine komercijalnih jahti nisu registrovane u zemljama Evropske unije.

Prošle godine smo imali novi francuski zakon koji zahtijeva da sva posada bez obzira na zemlju porijekla plaća socijalnu zaštitu u Francuskoj ukoliko borave duže od dva mjeseca , što je imalo značajnih negativnih posledica po njenu jahting industriju. Od početka ove godine Registar brodova Kajmanskih Ostrva je objavio da jahte od 24 metra i više koje su registrovane kao privatne, mogu da traže sertifikat koji im omogućuje da povremeno mogu da budu čarterovane. Sertifikat se zove Jahte uključene u trgovinu (Yacht engaged in trade YET), i omogućava privatnim jahtama da budu komercijalne 82 dana od godine, u Evropskim vodama, a to je sad ograničeno na Francusku i Monako.

Kajmanska ostrva imaju iskustvo od Republike Maršalskih Ostrva koja je ovaj program počela da sprovodi u 2015. godini. U početku je bilo zakonskih nedoumica oko ostvarivanja ovakvog programa, ali protok vremena i iskustvo su pokazali da je uspješan. Da bi posjedovala YET licencu jahta treba da zadovoljava standarde sigurnosti i održavanje komercijalne jahte, koji su znatno strožiji od standarda za privatne jahte. Ovo se ispostavilo da uopšte nije problem, jer i privatne jahte imaju jako visoke standarde održavanja i sigurnosti. Ovaj sertifikat otklanja potrebu promjene registracije sa privatne na komercijalnu i obrnuto. Slučajevi da vlasnik jahte treba da potpisuje ugovor o čarteru kada koristi jahtu za svoje potrebe, a ona ima licencu za čarter je na ovaj način izbjegnut, kao i potreba da se izlazi iz voda Evropske unije kada treba promijeniti registraciju. Korisnici ove licence nemaju pravo na niže cijene i poreske olakšice kada se snabdijevaju gorivom i namirnicama. Ovo će sigurno povoljno uticati na jahting industriju u Francuskoj.

Što se Crne Gore tiče, kod nas su zakoni ostali nepromjenjeni. Porez na dodatu vrijednost za usluge u marinama je ostao na skromnih 7%, dok stopa na čartere i gorivo ne podliježe porezu i carini, iznosi 0%, zbog čega je gorivo jeftinije i do 45% u odnosu na maloprodajne cijene. Sve međunarodno priznate licence kod nas važe. I dalje su svi dobrodošli poticali iz zemalja Evropske unije ili iz bilo kog drugog kraja svijeta. Radujemo se početku nove ljetne sezone i otvaranju nove marine Luštica Bay. Intenzivno radimo na unapređivanju svih uslužnih djelatnosti. Uvijek smo spremni za saradnju. Za sva pitanja koja imate, a koja će Vam pomoći da lakše donesete odluke za čarter, možete se obratiti Yacht Agent Montenegro timu.